Parkovi Opatija

PARK ANGIOLINA I PARK SV. JAKOV
Park AngiolinaSredišnji opatijski park je hortikulturni spomenik površine 3.64 ha. Podijeljen je na 60 polja i u njemu je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. Veliki broj njih potječe iz dalekih krajeva svijeta i nisu tipične za ovo podneblje. U povijesnim dokumentima nalazimo podatke o nastajanju parka u razdoblju od 1845. do 1860. godine, u okolini Ville Angiolina koja je bila vlasništvo Iginia Scarpe, velikog ljubitelja prirode. U tom dijelu nalaze se mnoge biljke koje su prenesene iz Japana, Kine, Južne Amerike, Australije i drugih krajeva svijeta. Među mnogim zanimljivim biljkama u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije.

Park AngiolinaPosjed je kasnije mijenjao vlasnike, a 1882. godine prelazi u vlasništvo Društva južnih željeznica. U sklopu njihovog projekta izgradnje zimskog morskog lječilišta dolazi do rekonstrukcije starog parka i zasađivanja novih dijelova. Rekonstrukciju i proširenje parka osmislio je Carl Schubert, ravnatelj bečkog carsko-kraljevskog društva za izgradnju parkova. Tako od 1883. do 1886. godine nastaje dio parka ispred Ville Angiolina, Hotela Kvarner i Hotela Imperijal.

Klima Opatije je pogodovala očuvanju ove vrijedne vegetacije. Statističko praćenje klimatskih elemenata: temperature zraka, relativne vlažnosti, padalina i vjetrova dokazuje da Opatija ima sve pogodnosti mediteranske klime. Blizina Učke osigurava svježe noći, a proljeće je, obzirom na temperaturna kretanja, najugodniji dio godine. Opatija ima dosta padalina u obliku kiše što je vrlo bitno za bujnost vegetacije. Zimi u pravilu nema smrzavanja, a snijeg je rijetka i kratkotrajna pojava u Opatiji. Opatija je zaštićena od hladne i snažne bure što također pogoduje vegetaciji.

Park Sv. JakovU parku se nalazi najstarija građevina Opatije, Crkva Sv. Jakova, koja se prvi puta spominje u povijesnim spisima 1449. godine. Sagrađena je na temeljima benediktinskog samostana - benediktinske opatije po kojoj je grad Opatija dobio ime. Sve do 19. stoljeća to je bila jedina građevina u tom, tada pustom, predjelu uz more. Već spomenuti Iginio Ritter von Scarpa kupuje 1844. godine zemljište u blizini crkve i gradi otmjeni ljetnikovac kojega naziva imenom svoje supruge Angioline - Villa Angiolina. To je mjesto postalo središtem društvenog života i sastajalištem uvaženih gostiju među kojima su bile i poznate europske ličnosti tadašnjeg vremena, primjerice austrijska kraljica Maria Anna, supruga Ferdinanda I. Dolaskom poduzetnika Društva južnih željeznica započinje izgradnja hotela u Opatiji i razvoj Opatije kao turističkog i lječilišnog središta.

Park Sv. JakovOvakav povijesni razvoj parka i nastarijih građevina u njemu doveo je do toga da je park danas podijeljen u dvije cjeline, kao što stoji u Rješenju Republičkog zavoda za zaštitu prirode Zagreb:

Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb, izdao je Rješenje broj: 7/2-1968. od 09. siječnja 1968. godine da se:
1. Park " 1. maj " - kasnije podijeljen u dvije cjeline i preimenovan u:
- jedna cjelina uz crkvu Sv. Jakova - park Sv. Jakova čija površina iznosi
6.159 m2 - druga cjelina uz villu Angiolina- park Angiolina čija površina iznosi 27.668 m2
2. Park "Ivo Lola Ribar " - preimenovan u park Margarita čija površina iznosi 29.901 m2
stavljaju pod posebnu zaštitu kao
spomenici prirode (spomenici vrtne arhitekture - parkovi)
te se upisuje u registar posebno zaštićenih objekata prirode pod brojem 560 i 561 - zelena knjiga
C 2006. Parkovi d.o.o. Sva prava pridržana.